Meditacija, praksa koja se stoljećima koristi u raznim kulturama, sve više dobiva priznanje i u znanstvenim krugovima zbog svojih učinaka na mentalno zdravlje. Brojna istraživanja pokazuju da redovita meditacija može značajno smanjiti razinu stresa, tjeskobe i depresije, a sve to zahvaljujući konkretnim promjenama koje se događaju u mozgu.
Jedna od najpoznatijih promjena je smanjenje aktivnosti u amigdali – dijelu mozga odgovornom za reakcije na stres i strah. Istraživanja provedena pomoću funkcionalne magnetske rezonance (fMRI) pokazala su da osobe koje redovito meditiraju imaju smanjenu aktivnost u ovom dijelu mozga, što znači da su manje reaktivne na stresne situacije.
Meditacija također utječe na kortizol – hormon stresa. Studije potvrđuju da se razine kortizola mogu znatno smanjiti već nakon nekoliko tjedana redovitog prakticiranja meditacije. To može imati pozitivan učinak ne samo na psihičko, već i na fizičko zdravlje, uključujući poboljšanje imuniteta i smanjenje upalnih procesa u tijelu.
Osim fizioloških promjena, meditacija pomaže u razvoju emocionalne regulacije. Ljudi koji meditiraju često izvještavaju o većem osjećaju smirenosti, koncentracije i samopouzdanja. Ove promjene doprinose boljem nošenju s izazovima svakodnevnog života.
U konačnici, znanost potvrđuje ono što su drevne tradicije intuitivno znale: meditacija je moćan alat za održavanje psihofizičkog zdravlja.